Višežarišna, multifokalna sočiva za naočare su ona koja imaju više različitih dioptrijskih snaga.
Ako ne vidite ni na daljinu ni na blizinu, zašto ne biste imali naočare tipa "sve u jednom". Time biste sa jednim naočarima mogli jasno da vidite i na daljinu i na blizinu. Stavili biste ih na lice ujutru, a skidali uveče. Ne biste više tražili i zapitkivali se gde ste jedne od njih negde ostavili. Nećete morati da stalno skidate jedne i stavljate druge naočare. Osećaj slobode i nesputanosti u obavljanju poslova i pored različitih vizuelnih zahteva je nezamenljiv.
Postoje bifokalne, trifokalne i progresivne naočare, zavisno od tipa sočiva koje se koristi.
Ako ne vidite ni na daljinu ni na blizinu, zašto ne biste imali naočare tipa "sve u jednom". Time biste sa jednim naočarima mogli jasno da vidite i na daljinu i na blizinu. Stavili biste ih na lice ujutru, a skidali uveče. Ne biste više tražili i zapitkivali se gde ste jedne od njih negde ostavili. Nećete morati da stalno skidate jedne i stavljate druge naočare. Osećaj slobode i nesputanosti u obavljanju poslova i pored različitih vizuelnih zahteva je nezamenljiv.
Postoje bifokalne, trifokalne i progresivne naočare, zavisno od tipa sočiva koje se koristi.
Bifokalne naočare imaju deo za daljinu i deo za blizinu.
Dobre osobine ovih sočiva jesu da pružaju stabilnu, jasnu sliku na celoj površini svake optičke zone, da veličina segmenta za blizinu korisniku pruža sasvim dovoljno veliko vidno polje.
Loše osobine su da se predmet koji se gledao kroz deo za daljinu naglo uveličava kada se pogleda kroz deo za blizinu (tzv. skok slike). Kozmetički, ova sočiva su inferiorna jer postoji vidljivo razgraničenje između dela za daljinu i dela za blizinu. Neadekvatne su za rad sa kompjuterom jer dioptrijski ne pokrivaju tzv. srednju udaljenost, od 40 do 80cm, sem ako se ne ugrade one dioptrije koje bi dale kancelarijski bifokal.
Dobre osobine ovih sočiva jesu da pružaju stabilnu, jasnu sliku na celoj površini svake optičke zone, da veličina segmenta za blizinu korisniku pruža sasvim dovoljno veliko vidno polje.
Loše osobine su da se predmet koji se gledao kroz deo za daljinu naglo uveličava kada se pogleda kroz deo za blizinu (tzv. skok slike). Kozmetički, ova sočiva su inferiorna jer postoji vidljivo razgraničenje između dela za daljinu i dela za blizinu. Neadekvatne su za rad sa kompjuterom jer dioptrijski ne pokrivaju tzv. srednju udaljenost, od 40 do 80cm, sem ako se ne ugrade one dioptrije koje bi dale kancelarijski bifokal.
Progresivne (multifokalne) naočare rešavaju sve potrebe savremenog čoveka i zamenile su bifokalne naočare. Nude postepen dioptrijski prelaz od dioprtije za dajinu do dioptrije za blizinu.
Dobre osobine ovih sočiva je da pružaju jasan vid na svim udaljenostima, uključujući i srednju udaljenost, pa je omogućen rad sa kompjuterom. Ne postoji skok slike, nema iritirajućih, vidljivih prelaza između dioptrija, pa su samim tim i estetski superiornija u odnosu na bifokalna sočiva. Naročito su pogodne za one profesije koje moraju često da koriste sve tri zone udaljenosti (daljinu, srednju udaljenost, blizinu), kao što su računovođe, šalterski službenici... kao i svi drugi koji žele potpuno rešenje u okviru jednih naočara.
Loše osobine ovih naočara je da pružaju korisniku relativno suženija vidna polja.
Po kvalitetu, i ujedno i širini optičkih zona, progresivna sočiva se obično dele na osnove, napredne i top modele, koji su i cenovno najskuplji.
Dobre osobine ovih sočiva je da pružaju jasan vid na svim udaljenostima, uključujući i srednju udaljenost, pa je omogućen rad sa kompjuterom. Ne postoji skok slike, nema iritirajućih, vidljivih prelaza između dioptrija, pa su samim tim i estetski superiornija u odnosu na bifokalna sočiva. Naročito su pogodne za one profesije koje moraju često da koriste sve tri zone udaljenosti (daljinu, srednju udaljenost, blizinu), kao što su računovođe, šalterski službenici... kao i svi drugi koji žele potpuno rešenje u okviru jednih naočara.
Loše osobine ovih naočara je da pružaju korisniku relativno suženija vidna polja.
Po kvalitetu, i ujedno i širini optičkih zona, progresivna sočiva se obično dele na osnove, napredne i top modele, koji su i cenovno najskuplji.
Kancelarijske (progresivne) naočare predstavljaju idelano rešenje za korisnike koji ne vide jasno na blizinu, a postoji potreba za simultanim čitanjem dokumenata, rada sa kompjuterom i komunikacijom sa strankama. Ove naočare mogu pružati jasnu sliku, u opsegu od 30 cm pa sve do 4 metara, sve zavisi od potrebne korekcije koju korisnik mora da ima, pokrivajući time sve vizuelne zahteve koji se dešavaju u zatvorenoj prostoriji, ili barem koliko iznosi radijus koji zahvata radno okruženje. Kako razlika od dioptrijski najslabije do najjače optičke zone kod takvih sočiva obično ne prelazi 1,25 dioptrija, postignuto je da te optičke zone budu duplo šire nego kod redovnog progresivnog sočiva, pa je udobnost u radu povećana, a period adaptacije je kraći, to jest lako se prihvataju.
Sve vrste višežarišnih sočiva mogu se poručiti u Optici Stevanović, od svih brendova koji su dostupni na tržištu.
Napomena: sve višenamenske naočare zahtevaju od korisnika da se na njih prilagodi. Adaptacioni period je vremenski period u kom korisnik usvaja potrebne sinhronizovane pokrete očiju i glave da bi se naočare ispravno koristile. Ugrubo, ovakve naočare od korisnika zahtevaju da se više glavom okreću ka predmetu posmatranja, to jest, da oči sve vreme gledaju uglavnom pravo napred, koristeći sve vreme smanjenu amplitudu kosih pogleda.
Koliko će nekom biti lako/teško da se adaptira na višežarišne naočare je individualno, zavisi od adaptacionog potencijala korisnika i karakteristike već ranije stečenog obrasca pokreta očiju i glave, koji je u većoj ili manjoj meri usklađen od zahteva koje višenamenske naočare nameću. Adaptacioni period obično traje oko dve-tri nedelje i ne može se izbeći kod novog korisnika.
Novom korisniku višežarišnih naočara savetuje se da u adaptacionom periodu obrati pažnju na dve životne situacije: silazak niz stepenice i vožnju biciklom. Nakon završetka adaptacionog perioda, i ove dve (ili slične) životne situacije prestaju da budu problematične. Zbog specifičnog rasporeda dioptrija kod progresivnih i bifokalnih naočara korsnik ne može gledati televiziju iz ležećeg položaja (glava ipak mora biti podignuta). Kod progresivnih naočara se savetuje da vozač koristi ogledala kod vožnje auta unazad (okretanje glave unazad bi korisnika primoralo da gleda kroz krajnje rubne delove sočiva koji ne pružaju sasvim jasnu sliku).
Koliko će nekom biti lako/teško da se adaptira na višežarišne naočare je individualno, zavisi od adaptacionog potencijala korisnika i karakteristike već ranije stečenog obrasca pokreta očiju i glave, koji je u većoj ili manjoj meri usklađen od zahteva koje višenamenske naočare nameću. Adaptacioni period obično traje oko dve-tri nedelje i ne može se izbeći kod novog korisnika.
Novom korisniku višežarišnih naočara savetuje se da u adaptacionom periodu obrati pažnju na dve životne situacije: silazak niz stepenice i vožnju biciklom. Nakon završetka adaptacionog perioda, i ove dve (ili slične) životne situacije prestaju da budu problematične. Zbog specifičnog rasporeda dioptrija kod progresivnih i bifokalnih naočara korsnik ne može gledati televiziju iz ležećeg položaja (glava ipak mora biti podignuta). Kod progresivnih naočara se savetuje da vozač koristi ogledala kod vožnje auta unazad (okretanje glave unazad bi korisnika primoralo da gleda kroz krajnje rubne delove sočiva koji ne pružaju sasvim jasnu sliku).